Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 3
06:00
Koncert Ana Ćurčin i Strej Dog (R)
07:00
Klint Istvud: Poslednja legenda (R)
08:02
Tokio kao feniks: Uspon modernog Japana, 1-2 (R)
08:50
Čovek i kamen: Rudnik, 9-12 (R)
09:10
Omladinska štampa u Jugoslaviji, 2-5 (R)
09:45
Za skadarlijskim stolom (R)
10:45
Narodno pozorište u 10 činova: Operska diva, 9-10 (R)
11:20
Jovan Kolundžija: Pedeseti zlatni jubilej (R)
12:05
Stvaraoci: Srednjovekovna moda (R)
12:50
Volim klasiku (R)
14:00
Koncert Ana Ćurčin i Strej Dog (R)
15:00
Klint Istvud: Poslednja legenda (R)
16:01
Tema dokumentarnog filma ,,Pad sa neba“ jeste jedan vrlo ekstreman sport - padobranstvo.... Koristeći slobodan pad kao praktičan i metaforičan motiv, tri žene žele sebi da dokažu da mogu da prevaziđu svoje granice i da se oslobode predrasuda koje prema ženama još uvek postoje u našem društvu. Sve tri - svetska šampionka u slobodnom padu, poručnica koja je upravo ušla u vojnu službu i majka imigrantske porodice islamske veroispovesti, posvećene su ovom skoku. Ali šta se dešava kada se prvi put sami nađete u bestežinskom stanju, u vakuumu gde svakodnevne brige prestaju? Da li je to mesto gde će sve tri junakinje pronaći same sebe? Repriza , 13.maj u 00:01 i 08:02.
16:55
Sto godina je prošlo od smrti Franca Kafke, a ovaj pisac je i dalje jedan od najpopularnijih kod nas, toliko da ga možemo smatrati srpskim piscem.... Najnovija sudska presuda švajcarskog suda kojom će hiljade stranica ispisanih Kafkinom rukom prestati da budu vlasništvo potomaka Maksa Borada i postati svojina čovečanstva, još jedan je povod za snimanje ove igrano-dokumentarne emisije u produkciji Dokumentarnog programa RTS-a. Ko je bio Kafka? Ko je postao Kafka? Da li je danas moguće razdvojiti mit o Kafki od samog pisca? Da li je Kafka jednostavno spao na gedžet dovoljno dobar da se nađe na otvaraču za češko pivo? Ovo su samo neka pitanja u ovoj emisiji, u kojoj ćemo čuti znalce Kafkinog dela: od profesora Dragana Stojanovića, preko prevodioca Kafkinog ,,Procesa” Jovice Aćina, poznavaoca Kafkinog dela Jelene Kostić Tomović, do mladog pisca Tadije Čalukovića koji ima samo šesnaest godina, a Kafka je, prema njegovim rečima, na njega izvršio najveći uticaj. Posebnu draž emisiji daje mladi glumac Joakim Tasić u ulozi Franca Kafke, koji između ostalog, izgovara najpotresnije delove pisama upućenih Felici Bauer, kazuje delove iz Dnevnika pisca i pojavljuje se u dvema inscenacijama prema pripoveci ,,Preobražaj” i romanu ,,Proces”. Emisija je snimana u Studiju 4 RTS, uz korišćenje kružnog fara i tehnički najnapredniju 2K rezoluciju.  Direktor fotografije: Dragoslav Bojković Scenografija: Mira Andrejević Montaža slike: Dušan Založnik U ulozi Franca Kafke: Joakim Tasić Scenario: Aleksandar Gatalica Režija: Ivan Milanović     Repriza , 13. maj u 00:55 i 08:55.
17:35
Do detalja: Uroš Đurić
18:10
Jakušima, jedinstvena drevna šuma na južnom delu Japanskog arhipelaga, proglašena je vrednom svetskom baštinom 1993. godine. Bujna šuma prekriva obronke planina koje se uzdižu i do 2.000 metara. Na ostrvu se tokom cele godine beleži velika količina padavina, zbog čega je poznato i kao Ostrvo vode. Stalno prisustvo kišnice održava visok stepen vlage u šumi. Već na samom ulazu u nju nailazi se na veličanstvene japanske kedrove. Samo kedrovi stariji od 1.000 godina zaslužuju naziv jakusugi.... Zadatak sagovornika ove emisije je da sačuvaju Jakušimu u njenom prvobitnom stanju i da zaštite način života svih žitelja ovog ostrva. Oni se nadaju da će Jakušima biti obnovljena i da će narod nastaviti da živi punim plućima. U poslednjoj epizodi serijala videćete borbu ovih ljudi za jedan bolji svet. Ovaj program je realizovan u saradnji sa Japanskom fondacijom.     Repriza ,13. maj u 02:10 i 10:10.
18:30
Serijal posvećen istoriji i opstanku radničke klase.... U ovoj epizodi biće reči o problemima mehanicističkog poimanja čoveka. Taj mehanicizam najdrastičnije i najplastičnije predstavlja pokretna fabrička traka. Pored nje i sam čovek izgleda kao deo mašine. Ovakvu vrstu posla odlikuje monotonija, ali tu su i učestale povrede i smrtni slučajevi uslovljeni nepažnjom ili tehničkim razlozima. Pored toga, više bolesti se vezuju za poslove fabričkih ili rudarskih kompleksa. Primer koji ide korak dalje jeste i taj da sam pojam umora nije bio legitiman sve do početka dvadesetog veka. Pripisivan je lenjosti ili bezvoljnosti. Na kraju puta obespravljenog radnika, za njega ostaju dva izbora: smrt ili štrajk.   Repriza , 13. maj u 02:30 i 07:25.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku (R)
20:05
Preko 40 cirkuskih artistkinja nastupa na jednom mestu. Tu su akrobatkinje, žonglerke, igračice, plesačice na žici, artistkinje na trapezu, žene od gume - celokupan ženski cirkuski ansambl predstavlja se ushićenoj publici tokom novogodišnjih praznika. Čuveni Cirkus Feniks obeležava svoje dvadeset godina dugo postojanje odajući počast ženskom delu trupe.... Poetičnost i snaga žene inspiracija je za ovaj nesvakidašnji nastup. Bilo da su članice trupe heroine, muze ili modeli, bilo da dolaze iz Argentine, Etiopije, Japana, Francuske ili Ukrajine, njihova kreativnost našla se na jednom mestu i neumorno raspaljuje maštu publike. Repriza , 13. maj u 04:10 i 12:10.
21:15
RTS 3 emituje serijal Utvrđeni gradovi, stvaran u vreme kada je Školski program vodio Čedomir Mirković i kada su nastajale neke od najboljih emisija RTB. Urednik Spomenka Nedić u deset polusatnih dokumentarnih reportaža predstavlja najznačajnija utvrđenja na našem prostoru.... Niš, jedan od najlepših i najbolje očuvanih utvrđenih gradova na srednjem Balkanu, sagradilo je 16.000 turskih spahija na 22 hektara. Najznačajnije vreme u razvoju ove građevine, sa četiri monumentalne kapije, beleži se tokom vladavine cara Konstantina u četvrtom veku nove ere. O ovom, u to doba veoma bogatom i naseljenom gradu, svedoči carski letnjikovac Mediana, u predgrađu današnjeg Niša.   Repriza , 13. maj u 05:12 i 13:20.
21:45
U ovoj epizodi gledaoci će videti najuzbudljivije događaje od 1953. do 1963. godine. Zašto je jedan od vodećih srpskih komunista Blagoje Nešković došao u sukob sa Titom i kako je posle toga smenjen? Kakva je bila uloga Rankovića u tome? Zašto je smenjen Milovan Đilas 1954. godine i da li je Ranković podržao njegovu smenu? Zašto Brana Crnčević nije uspeo da pomiri Rankovića i Đilasa? Odnos Rankovića i Kardelja uvek je bio zanimljiv i često je imao elemente rivalstva. Zbog čega je Ranković zaštitio Kardelja kada je Tito čvrsto odlučio da ga smeni?...   U istoriji Jugoslavije posebno je bila dramatična sednica Izvršnog komiteta CK SKJ koja je održana u martu 1962. i mnogi smatraju da je to bio početak razbijanja Jugoslavije. Ko je na toj sednici rekao Titu da nema podršku većine CK SKJ. U ovoj epizodi gledaoci će takođe saznati da li je Jugoslavija zaista planirala da napravi atomsku bombu, kako je nastala afera prisluškivanja, ko je Jovanku Broz upozorio na opasnost od Rankovića i šta su o tome razgovarali Tito i Jovanka. Gledaoci će videti i kakav je bio odnos između Rankovića i pevačice Lole Novaković. U ovoj epizodi igraju: Nebojša Dugalić, Vaja Dujović, Aleksandar Srećković Kubura, Milan Čučilović, Ivana Dudić i Vladan Dujović. Producent: Danka Milošević Režija: Nedeljko Kovačić Scenari: Svetko Kovač Saradnici na scenariju: Nedeljko Kovačić i Kristina Đuković Narator: Tihomir Stanić   Repriza , 13. maj u 05:20 i 13:20.
22:45
Maria Marković Milojev veruje da je kostim deo uloge i karaktera, deo vizuelnog identiteta predstave, da može mnogo toga da kaže o komadu. Ona svojim kreacijama uvek prati, estetiku reditelja, poetiku pisca, osobine glumaca i likova, ali i svoje ideje do kojih dolazi temeljnim istraživačkim radom, promišljanjem, razradom, odabirom materijala i realizacijom kostima. Nastoji da uvek bude drugačija i svoja i da se njena neobičnost ogleda u njenim kostimima, u posvećenosti, istraživanju, u svakom detalju. Radost stvaranja se podrazumeva.... Kada radi klasiku to nikada nije samo epoha, samo realizacija ideje pisca i reditelja, kod nje je tu uvek i naše vreme, kreacija više. Diplomirala je na Odseku za scenski kostim na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Kao kostimograf potpisuje više od šezdeset predstava. Ima Sterijinu nagradu i brojne druge nagrade i priznanja. Ožalošćena porodica, Jesenja sonata, Hamlet, Učene žene, Marija Sjuart, Kaspar, Yenkee Rose, Edip, Limeni doboš, Mister Dolar, samo su neki od naslova u njenoj radnoj biografiji. Marijin rad ogleda se i u verovanju da odelo ne čini čoveka, ali da o njemu mnogo govori i da na osnovu odevanja možete mnogo toga o nekom saznati. Kaže da je, u pozorištu kao i u životu veoma važno ko kako svoj kostim nosi, kao i da kostim publici mnogo toga može da kaže o delu.  Za nju je najvažniji taj magični trenutak kada se iz gomile materijala stvori celina koja profunkcioniše kao deo pozorišne predstave. Za te trenutke stvara i u njih ulaže svoj talenat i sva svoja znanja. Autorka i urednica Olivera Milošević     Repriza , 13. maj u 06:50 i 14:50.
23:20
Trag: Tajne resavske doline
00:01
Pad sa neba (R)
00:55
Kafka: Srpski pisac (R)
01:35
Do detalja: Uroš Đurić (R)
02:10
Svetska kulturna baština Japana, 5-5 (R)
02:30
Istorija evropske radničke klase: Vreme uništenja, 4-4 (R)
03:30
Tv feljton: Velika predstava
04:10
Cirkuske artistkinje sveta (R)
05:20
Utvrđeni gradovi: Niš (R)
06:50
Metamorfoze: Maria Marković Milojev (R)
07:25
Trag: Tajne Resavske doline (R)
08:02
Pad sa neba (R)
08:55
Kafka: Srpski pisac (R)
09:35
Do detalja: Uroš Đurić (R)
10:10
Svetska kulturna baština Japana, 5-5 (R)
10:30
Istorija evropske radničke klase: Vreme uništenja, 4-4 (R)
11:30
Tv feljton: Velika predstava (R)
12:10
Cirkuske artistkinje sveta (R)
13:20
Utvrđeni gradovi: Niš (R)
13:50
Drug Marko, 6-10 (R)
14:50
Metamorfoze: Maria Marković Milojev (R)
15:25
Trag: Tajne Resavske doline (R)
16:01
Zašto je delo naslovljeno ljubav! i kako je Fredi Merkjuri uticao na njen nastanak? Kako su muzičari Beogradske filharmonije reagovali na partituru i da li se planiraju nova izvođenja?... Reč je o koncertu za saksofon i orkestar, porudžbini Beogradske filharmonje od kompozitora Ivana Brkljačića. Premijera je bila u novembru 2018. godine u Kolarčvoj zadužbini u Beogradu. O energiji dela koja asocira na enerigiju rok koncerta - u emisiji Metamuzika, u utorak 10. marta u 18.00 na Drugom programu RTS. Metamuzika je serijal o najnovijim ostvarenjima domaće muzičke scene, o kompozicijama različitih žanrova i autorima svih generacija. Metamuzika akcentuje metafizička svojstva muzike - jedno muzičko delo ima i šire i dublje značenje. U svakoj kompoziciji nalazi se i značenje mesta i vremena u kojem je nastala.   Repriza , 14.maj u 00:01 i 08:02.
16:26
U trećoj epizodi serijala ,,Sto godina baleta Narodnog pozorišta”, putovaćemo u najuzbudljivije vreme prošlog veka, u šezdesete - pravo na veliku scenu Pozorišta. Svet je najzad oporavljen od užasa Drugog svetskog rata, i na raznim meridijanima počinju da se stvaraju nove umetnosti, nova muzika, novo slikarstvo, novi film, pa i nova igra sa svojim posebnim zvezdama.... U beogradskom Narodnom pozorištu, bilo je to vreme velikih diva, Duške, Jovanke, Lidije... Ujedno, vreme velikih umetničkih prodora celokupne jugoslovenske umetnosti u svet. Naše zvezde baleta, postaju insipiracije velikih koreografa i gošće najvećih pozornica Evrope i Amerike. Tako i naše pozorište staje uz rame sa dojučerašnjim uzorima. Kroz priču vas vodi Marija Janković Šehović, a Boris Miljković, sa svojim ekipom mladih saradnika postavlja tu priču na televizijski prostor.   Repriza , 14.maj u 00:26 i 08:30.
16:55
Živimo u svetu fizike, gde su hemija i biologija, na primer, samo nadgradnja. Kvantna tehnika, atomska fizika i optički fenomeni su u svetu nauke, bukvalno, eksplodirali u 21. veku. Ove naučne igračke imaju značajnu upotrebu- 10% svetske ekonomije zavisi od nauke koju pre 59 godina nismo poznavali.... Društvene mreže su ubrzale komunijacije među ljudima, ali su, one radoznale, uvele i u neke druge oblasti interesovanja. Naučnik sve to upija, jer je on društveno odgovoran da sva otkrića usmeri na korist društva i njegovu dobrobit.   Repriza , 14. maj u 00:55 i 09:00.
17:30
Jevreji su živeli vekovima na teritoriji Balkana, a u Dalmaciji su pronađeni dokazi o njihovom prisustvu još u rimsko doba. Želeli smo da prikažemo kako su izgledali svakodnevni život, tradicija i kultura Jevreja na ovim prostorima. Trilogija ,,Tragom Jevreja na Balkanu” snimana je u Srbiji, Dalmaciji i u Sarajevu.... Posetili smo jevrejski geto u Dubrovniku, kao i jevrejsko groblje na Marjanu u Splitu, koje datira iz šesnaestog veka. Arhitekta i konzervator Goran Nikšić proveo nas je kroz podrume Dioklecijanove palate u Splitu, gde su bile jevrejske radionice u antičko doba. Sonja Elazar iz Sarajeva, autorka knjige ,,Iz albuma bosanskih Sefarda” opisala nam je običaje na sefardskim venčanjima, a Draginja Maskareli iz Muzeja primenjenih umetnosti u Beogradu pokazala nam je bindali haljinu - venčanu haljinu Jevrejki. Sa Robertom Sabadošem iz Jevrejske opštine u Subotici i sa Anom Lebl iz Jevrejske opštine u Splitu, razgovarali smo o tome kako se raspad Jugoslavije odrazio na poimanje jevrejskog identiteta i šta on znači za Jevreje danas. Segment stradanja svakako je nezaobilazan kada je reč o Jevrejima. Više o logoru i žrtvama logora Staro Sajmište saznali smo od dr Davora Stipića. Profesor Vuk Dautović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objasnio nam je zašto postoje zablude i stereotipi o Jevrejima kao moćnicima i bogatašima, a profesorka Amira Sadiković sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila nam je o izazovima da se sačuva ladino jezik - mešavina hebrejskog i španskog, kojim su pričali Sefardi. Kako zvuči taj jezik čuli smo od Erne Debevec, koja je za našu emisiju podelila anegdote iz svog detinjstva. Naša bivša ambasadorka u Izraelu Krinka Vidaković Petrov i muzikolog Dušan Mihalek, koji još uvek živi u Izraelu, govorili su nam o odnosu Jevreja prema Srbima danas. Profesorka Amira Sadiković sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu govorila nam je o izazovima da se sačuva ladino jezik - mešavina hebrejskog i španskog, kojim su pričali Sefardi, a Sonja Elazar, autorka knjige „Iz albuma bosanskih Sefarda” opisala nam je običaje na sefardskim venčanjima. Melodija čuvene sarajevske sevdalinke „Kad ja pođoh na Bembašu” u stvari je melodija iz jevrejske molitve i ova pesma se prvobitno izvodila na ladinu - jeziku sefardskih Jevreja. U ova nemirna vremena treba pamtiti ljude koji sa nama žive vekovima i dele naše radosti i patnje. Urednik emisije je Milena Vujović, muzički urednik Sonja Zečević, montažer Marija Arsenijević, a autor špice i grafički dizajner Ivana Kovačević.   Repriza , 14.maj u 01:30 i 09:00.
18:00
U fokusu priče je mali, običan čovek, koji prolazi kroz peripetije raznih devijacija aktuelnih društvenih odnosa. Dva čoveka potpuno različitog temperamenta, različitih interesovanja, bez posla, verovatno nikada ne bi drugovali, ali ih je životna situacija spojila da budu prijatelji i suvozači.... Tokom zajedničkog rada, Baja i Žića imaju niz zanimljivih, duhovitih, društveno aktuelnih avantura, tokom kojih gledaoci mogu da se upoznaju sa raznim sudbinama običnih, takozvanih malih ljudi, koji žive u provinciji i svoju svakodnevicu provode na sasvim drugi način, u odnosu na brz život u uzavrelim gradskim sredinama. Komedija po žanru, serija je svojevrsni omaž Kamiondžijama iz sedamdesetih godina, kako je to zamislio pisac istih scenarija Gordan Mihić.   Repriza , 14. maj u 02:00 i 10:05.
18:55
TV Beograd: Karavan – Ilok
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
Osamnaestog februara 2021. godine, nosač rovera Persevirans ušao je u atmosferu Marsa brzinom većom od dvadeset hiljada kilometara na čas. U tom trenutku počeo je niz izuzetno važnih događaja.... Na Perseviransu se nalazilo desetak izuzetno preciznih instrumenata potrebnih za jednu od najambicioznijih svemirskih misija: da se utvrdi da li je nekada bilo života na Marsu. Zahvaljujući ovom roveru, otkrićemo neke od tajni planete Mars i krenućemo na putovanje koje će u budućnosti čoveka možda odvesti u nove kosmičke avanture. Repriza , 14. maj u 07:05 i 15:05.
21:00
Tv lica: Vladika timočki Ilarion
21:45
Veliki koncert trenutno najpopularnijeg salsa benda sa Kube Havana D' Primera, održan je u beogradskoj Barutani jula 2019. godine.... Bend je osnovao Alexander Abreu, harizmatični mladi kubanski pevač, ali i višestruko nagrađivani džez trubač, koga smatraju najsvestranijim kubanskim muzičarem. Stvarajući i izvodeći muziku koja je spoj salse, džeza, fanka, afrokubanskog ritma, Abreu je za svoj bend odabrao 16 izvrsnih i uticajnih muzičara.   Repriza , 14.maj u 05:25 i 13:25.
22:35
Stvaralaštvo Ive Andrića jedna je od najviše proučavanih pojava srpske književnosti 20. veka, navodi u svojoj završnoj reči autorka književno-istorijske analize Pisac i priča Akademske knjige iz Novog Sada, Žaneta Đukić Perišić.... Jedinstvena u  pristupu, barem kada je o Andriću reč, doktorska disertacija Žanete Đukić Perišić, naučnog savetnika u Zadužbini Ive Andrića, pokrenula je marginalizovano, i u književnim krugovima donedavno takoreći prokaženo pitanje uporedne analize lične biografije jednog pisca i njegovog dela. Do kakvog je otkrića došla autorka u pogledu biografskih izvora pokazuje novi žanr, takozvani naučni roman, koji je ova studija na velika vrata uvela u našu književnost. Urednik: Nevena Todorović Reditelj: Ivana Stivens   Repriza , 14. maj u 04:05 i 12:05.
23:10
Serijal prati težnju političkih i kulturnih elita balkanskih zemalja da se uključe u savremene evropske tokove.... Sam naslov Via Militaris - Koridor 10, postavlja dilemu hoćemo li, uprkos svemu, uspeti da glavne evropske saobraćajne pravce od puteva rata pretvorimo u puteve razvoja. Autorska ekipa: Božidar Nikolić, Zoran Sinđelić, Mila Jovanović Nikolić, Snežana Rodić Sinđelić, Petar Jakonjić i Milo Lekić. Urednik i scenarista: Božidar Nikolić Repriza , 14. maj u 06:15 i 14:15.
00:01
Metamuzika: Ivan Brkljačić - ljubav (R)
00:26
Sto godina baleta u Narodnom pozorištu: Dive, 3-4 (R)
00:55
Kako misli akademija: Tehnika i muzika, 9-14 (R)
01:30
Tragom Jevreja na Balkanu: Sarajevo, 2-3 (R)
02:00
Kamiondžije DOO, 11-20, 1S (R)
02:55
TV Beograd: Karavan – Ilok (R)
03:30
Srbi sa petog kontinenta: Slobodanka Vladiv Glover
04:05
Savremeno tumačenje srpske istorije: Pisac i priča, stvaralačka biografija Ive Andrića (R)
04:40
Tv lica: Vladika timočki Ilarion (R)
06:15
Via militaris, koridor 10: Socijalističko planiranje razvoja, carstvo egalitarizma, 8-14 (R)
07:05
Jedna godina na Marsu (R)
08:02
Metamuzika: Ivan Brkljačić - ljubav (R)
08:30
Sto godina baleta u Narodnom pozorištu: Dive, 3-4 (R)
09:00
Kako misli akademija: Tehnika i muzika, 9-14 (R)
09:35
Tragom Jevreja na Balkanu: Sarajevo, 2-3 (R)
10:05
Kamiondžije DOO, 11-20, 1S (R)
11:00
TV Beograd: Karavan – Ilok (R)
11:35
Srbi sa petog kontinenta: Slobodanka Vladiv Glover (R)
12:05
Savremeno tumačenje srpske istorije: Pisac i priča, stvaralačka biografija Ive Andrića (R)
12:40
Tv lica: Vladika timočki Ilarion (R)
13:25
Havana DPrimera & Alexander Abreu, 2.deo (R)
14:15
Via militaris, koridor 10: Socijalističko planiranje razvoja, carstvo egalitarizma, 8-14 (R)
15:05
Jedna godina na Marsu (R)
16:01
Poslednji izveštaj o stanju planete Svetske organizacije za zaštitu prirode pokazuje da su populacije divljih vrsta u poslednjih 50 godina opale za 69%.... Iako se ponašamo kao da jesmo, ne, nismo sami na planeti Zemlji. Karika smo u neraskidivom lancu zvanom ekosistem i deo čudesnog ciklusa zvanog život – ljudi, biljke i životinje. Ima nas i i pitomih i divljih. Ugrožavanjem bilo koje vrste, ugrožavamo i sve ostale a šteta je svakog dana sve vidljivija. Povodom Svetskog dana divljih vrsta, gosti RTS Laba su bili prof. dr Gordana Tomović sa Biološkog fakulteta, muzejski savetnik Miloš Jović i viši kustos dr Uroš Buzurović iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. Emisiju je pripremio i vodio Viktor Manević. Urednik RTS Laba Mirjana Nikolić.   Repriza ,15.maj u 02:40 i 10:40.
16:35
Od ovog jednostavnog pitanja krenula je ekipa Dokumentarnog programa Radio-televizije Srbije da ispituje nasleđe našeg nobelovca. Ko je bio za života? Šta je postao nakon smrti? Na ova pitanja odgovori su veoma različiti ukoliko se kamere uključe u Beogradu, Sarajevu, Banjaluci ili Zagrebu.... Aleksandar Gatalica, urednik i autor emisije koja nosi amblematičan naziv Andrić ili - ili Andrić, odlučio je da čuje mišljenje najvećih današnjih poznavalaca Andrićevog dela, pisaca i leksikografa u tri zemlje koje Andrića smatraju svojim piscem ili delom svoje kulture.   Repriza ,15.maj u 02:00 i 10:00.
17:15
Američka vojna, akciona serija čiji je autor Bendžamin Kavel, stiže na Prvi program RTS-a, 13. marta. Producira je CBS Studios, a zanimljivo je da se snimala i u Beogradu.... Serija prati privatne i profesionalne živote članova elitne jedinice mornaričkih foka dok treniraju, planiraju i izvršavaju neke od najopasnijih misija, koje SAD od njih traži.
18:00
Dvanaesta epizoda: Baja priča Žići o svojoj velikoj fudbalskoj karijeri. Žića ne veruje Baji da je bio tako dobar golman kao što se predstavlja.... Ali se Žića uveri da je to istina kada se slavni fudbaler Mančester junajteda, Nemanja Matić, s velikim poštovanjem obrati Baji u želji da se fotografiše s njim. S druge strane, Žićin tast, Grča, doživljava romansu sa Bajinom komšinicom, Bibom. Grču i Bibu pored evidentne emotivne naklonosti jedno drugom privlači i njihova velika ljubav prema Africi. Prema scenariju Gordana Mihića Kamiondžije d.o.o. režirao je Filip Čolović, a glavne uloge u dvanaestoj epizodi igraju Nenad Jezdić, Tihomir Stanić, Paulina Manov, Branislav Zeremski, Jelena Stupljanin, Danina Jeftić, Olga Odanović i Boris Milivojević.   Repriza , 15.maj u 00:30 i 08:30.
18:55
Od Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Bačke, Đerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovačevića, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske građe RTB-a.... Emisije iz serijala Karavan temeljno su pripremane-informativne su i zabavne i danas, posle više decenija. Planina Olševa, pećina Potočka zijalka, kamena i koštana oruđa praistorijskog čoveka iz paleolita pronađena u pećini. Mesto ljubno, splavarenje, reka Savinja zimi, mesto Luče, seoske kuće, naprave koje, pokretane vodom, obavljaju razne poslove u domaćinstvu. Hotel sestara Logar, dolina pod snegom, vrhovi Savinjskih Alpi. Proizvodnja 1976. godine. Autor serijala: Milan Kovačević   Repriza , 15.maj u 01:25 i 09:25.
19:30
Dnevnik 2 na znakovnom jeziku
20:05
„Ja sam pristalica knjige iako to danas zvuči kao anahronizam“, kaže u novom izdanju emisije Ostavi sve i čitaj Rastko Močnik, slovenački sociolog, književni teoretičar, prevodilac, jedan od osnivača ljubljanske škole psihoanalize, profesor na Univerzitetu u ljubljani i na Fakultetu za medije i komunikaciju u Beogradu.... Baveći se pitanjima globalizacije, političkog i socijalnog diskursa i teorijom ideologije, Rastko Močnik pokušava da odgovori i na pitanja o tome gde je granica između umetnosti i neumetnosti, šta jeste umetničko delo u vremenu predominacije informatičkih tehnologija, kakvi su kulturni modeli sa humanističkim predznakom mogući i šta se događa sa nacionalnim kulturama u uslovima globalne umreženosti. Najzad, Rastko Močnik poziva gledaoce na knjigu i čitanje koje je u nestašici vremena i površnosti u koju smo uvučeni, istinski laksuz koji sebi možemo da priuštimo. Autor i urednik emisije je Gorica Zarić, reditelj Ivan Milanović, muzički urednik Ana Milićević.   Repriza , 15. maj u 00:01 i 08:02.
20:35
Jedno veče sa Rodom Stjuartom :Uživo u Rojal Albert Holu
22:00
Otkrijmo tajne nekih od najvećih književnih dela. Alisa u Zemlji čuda, Jadnici, Don Đovani, Proces…... Mnogi čitaoci su uz ova dela stasavali i nalazili u njima svoju istinu, spas i nadu, ali većina ne zna poreklo ovih rukopisa niti teškoće na putovanju koje su prošli kako bi postali neke od najčuvenijih knjiga na svetu.   Ovo je priča o neobičnom susretu između ozbiljnog nastavnika matematike Čarlsa Latvidža Dodžsona i jedne od prvih heroina književnosti za decu. NJihov susret je transponovan u epsku i fantastičnu priču o neustrašivoj i radoznaloj devojčici koja radi šta joj je volja. Možda se upravo u tome krije tajna njene slave i večne modernosti.  Repriza , 15.maj u 07:30 i 15:30.
22:30
Kamerni ansambl Metamorfozis osnovan je 2005. godine na inicijativu violiste i umetničkog direktora Saše Mirkovića. Ansambl je od nastanka posvećen izvođenju graničnih žanrova umetničke muzike, kao što su nova muzika, world music, kao i dela koja dotiču ili sadrže elemente popularnih stilova.... Pored toga, izvode i dobro poznata dela zapadnoevropske muzičke tradicije ali u „novom ruhu - u drugačijim, novim aranžmanima i scenskim postavkama, koji predstavljaju svojevrstan odgovor na savremeni trenutak, ukus publike i praksu muzičkog izvođenja u svetu. Repriza , 15.maj u 04:00 i 12:00.
23:34
U prvoj epizodi pratimo kako je dečak Dimitrije dobio ime Dositej, koje će kao jedinstveno ostati upisano u našu kulturnu istoriju. Rana u duši i strasti srca vodili su dečaka Dimitrija (Dositeja) iz Čakova. Kako i kuda Dimitrija vodi srce, zanetost, tvrdoglavost, strast?... Otkrivamo i šta ga je obeležilo za čitav život i usmerilo na dalek životni put - čemu teži, od čega beži, o čemu mašta i čemu se nada, čije ga reči zanesu i ponesu, a šta otrezni dečaka Dimitrija Dositeja Obradovića? Scenario i režija: Valentina Delić   Repriza ,15. maj u 05:35 i 13:35.
00:01
Ostavi sve i čitaj: Rastko Močnik (R)
00:30
Kamiondžije DOO, 12-20, 1S (R)
01:25
TV Beograd: Karavan – Logarska dolina (R)
02:00
Andrić ili Andrić, 4-4 (R)
02:40
RTS Lab: Raskoš divljih vrsta (R)
03:15
Autoportret: Miodrag Tabački
04:00
30. Međunarodna tribina kompozitora: Ansambl Metamofozis i Aratos trio (R)
05:05
Dositej, putnik prosvećenosti: Detrinjstvo, 1-8 (R)